Studenti koji žele da nastave besplatno studiranje moraće da ispune sve uslove i osvoje najmanje 60 ESPB, inače će sami finansirati svoje studije.
Studenti koji su studije upisali na teret budžeta, u toku godine moraju se opredeliti za onoliko predmeta koliko je potrebno da se ostvari najmanje 60 ESPB. Evropski sistem prenosa bodova predstavlja jedinstven sistem vrednovanja studentskog znanja, sposobnosti i veština predvidjenih studijskim programom
. Ovi bodovi su priznati u evropskom sistemu visokog obrazovanja.
Prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, student ima pravo da polaže ispit najviše tri puta, a ako ni tada ne uspe da ga položi, moraće ponovo da pohadja taj predmet i ponovi sve predispitne obaveze. Na čuveno "hvatanje uslova" i prenošenje ispita studenti će već od ove godine morati da zaborave. Medjutim, studentske organizacije, ali i pojedini profesori zameraju da se fakulteti sporo reformišu, da obim gradiva nije smanjen i da naše visoko obrazovanje još nije spremno na standarde koje propisuje Bolonja. Ima i skeptika koji tvrde da će nas ove godine u oktobru sačekati suočavanje sa velikim brojem studenata koji neće moći da upišu narednu godinu, što bi moglo da znači i nove proteste.
Studentske organizacije zbog toga traže uvodjenje kategorije sufinansirajućih studenata i pitaju: "Koliko mladih ljudi u Srbiji mogu da plate školarine koje na pojedinim fakultetima iznose više od 200.000 dinara godišnje?" Najviša godišnja školarina je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i iznosi 240.000, dok je medju najnižim na Rudarsko-geološkom, gde samofinansirajući studenti za godinu dana moraju izdvojiti 30.000 dinara.
- Vrednuju se predispitne obaveze pa student može položiti ispit tokom školske godine. Radi se na smanjivanju obima gradiva i udžbenika tako da sada na Pravnom fakultetu nijedan udžbenik ne sme biti obimniji od 600 strana, i to za najznačajnije predmete. Već posle januarskog roka, možemo videti veliki broj izuzetno vrednih studenata koji su napravili sjajan rezultat" kaže profesor sa Pravnog fakulteta.
Bolonjska deklaracija je potpisana 1999. a potpisalo ju je nekoliko evropskih ministara zaduženih za visoko obrazovanje. Do danas je Bolonjsku deklaraciju potpisalo 45 zemalja Evrope, medju kojima je i naša. Bolonjski proces ima za cilj kreiranje jedinstvenog evropskog sistema univerzitetske nastave i istraživanja do 2010.
Po ESPB-u, Student u proseku radi 40 sati nedeljno, ukupno opterećenje studenta sastoji se od pohadjanja predavanja, vežbi, konsultacija, priprema za nastavu, seminarskih radova, projekata, diplomskog - master rada. Jedan bod odgovara 25-30 sati rada, a bodovi se dodeljuju nakon polaganja ispita.
Izvor: Mondo