Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Mirko Cvetković najavio je da će se Ministarstvo odreći administrativne takse od 1.000 dinara na izdavanje novog pasoša Srbije, tako da će svi građani koji u 2008. godini budu dobili novi pasoš za to plaćati samo troškove izrade koji iznose 1.600 dinara.
Cvetković je na konferenciji za novinare istakao da je takva mogućnost predviđena u Predlogu zakona o republičkim administrativnim taksama, koji će biti upućen Skupštini Srbije na usvajanje po hitnom postupku.
Ministar je najavio da će država dokapitalizovati Komercijalnu banku, Poštansku štedionicu, Nacionalnu
korporaciju za osiguranje stambenih kredita i Agenciju za osiguranje depozita sa ukupno osam milijardi dinara iz budžeta Srbije kako bi poboljšala njihovo poslovanje.
On je precizirao da će za Poštansku štedionicu država iz budžeta izdvojiti 2,08 milijardi dinara, odnosno 26 miliona evra, s ciljem da se poveća adekvatnost kapitala.
Istovremeno, Cvetković je podsetio na to da je krajem prošle godine Srbija preuzela potraživanja Poštanske štedionice od Narodne banke Srbije u iznosu od 1,3 milijarde dinara, koje je konvertovala u vlasnički kapital.
Ministar finansija takođe je najavio da će za Poštansku štedionicu Vlada Srbije tražiti profesionalnog investitora, kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodna finansijska korporacija (IFC).
Prema njegovim rečima, Komercijalna banka biće dokapitalizovana iz budžeta sa približno 3,25 milijardi dinara, odnosno oko 40 miliona evra, i to u toku februara, pri čemu će udeo države u Komercijalnoj banci iznositi približno 40 odsto.
Cvetković je napomenuo da je najavljena i dokapitalizacija te banke od EBRD-a u iznosu od 10 miliona evra, tako da će udeo EBRD-a u Komercijalnoj banci iznositi 25 odsto.
On je saopštio i da će za Nacionalnu korporaciju za osiguranje stambenih kredita dokapitalizacija države iznositi približno dve milijarde dinara s ciljem da se poveća adekvatnost njenog kapitala, i objasnio da će u toj korporaciji biti obavljena još jedna dokapitalizacija sa približno 3,5 milijardi dinara za potrebe obrtnih sredstava.
Takođe, Cvetković je najavio i dokapitalizaciju Agencije za osiguranje depozita u iznosu od 700 miliona dinara, koja će biti obavljena do sredine februara.
Ministar finansija je naveo i da će u ovoj godini otpočeti proces privatizacije putem tendera Privredne banke iz Pančeva, Kredi banke iz Kragujevca i Srpske banke iz Beograda.
On je objasnio da se odustalo od spajanja Srpske banke i Poštanske štedionice jer je procenjeno da će za Štedionicu biti bolje da se udeo u njenom kapitalu ustupi profesionalnim investitorima, odnosno EBRD-u ili nekoj drugoj, većoj finansijskoj instituciji.
Cvetković je potvrdio da je novac od prodaje DDOR-a u iznosu od 220 miliona evra uplaćen na zajednički račun akcionara DDOR-a, ali da još nije stigao u budžet, jer je potrebno da se podeli i distribuira i ostalima koji su učestvovali u 83 odsto prodatog kapitala te firme.
Istovremeno, on je napomenuo da je stav tog ministarstva da u trenutku kada državne banke nemaju dobre poslovne perfomanse nije dobro izdavati licence za grinfild investicije stranih banaka.
Pomoćnik ministra finansija Nataša Kovačević saopštila je da će osnovica za plaćanje poreza na dohodak građana za 2007. godinu iznositi 1.394.784 dinara, dok za strance nerezidente ona iznosi 2.324.640 dinara.
Kovačević je objasnila da osnovica, iznad koje će građani plaćati porez na dohodak, zapravo predstavlja trostruki iznos prosečne zarade u Srbiji, pri čemu je za strance nerezidente to petostruki iznos.
Prema njenim rečima, poreske prijave za utvrđivanje poreza na godišnji dohodak građana podnose se do 15. marta ove godine.
Ona je objasnila da će, prema Zakonu o porezu na dohodak građana, svi građani koji su zaradili više od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade u 2007. morati da plate porez od 10 odsto, dok će oni koji su imali zaradu do šestostrukog republičkog proseka biti oporezovani sa 15 odsto.
Pomoćnik ministra je podsetila na to da je prošle godine u ovo vreme limit za porez na dohodak građana u 2006. godini bio 1,14 miliona dinara, a da je sada taj cenzus veći za 254.784 dinara.
Zakon predviđa da se u prihode računaju godišnji zbir zarada, oporezivi prihod od samostalnih delatnosti, autorskih, srodnih i prava industrijske svojine, prihod od nepokretnosti, davanja u zakup pokretnih stvari, od osiguranja lica, oporeziv prihod sportista i sportskih stručnjaka, kao i drugi prihodi oporezivi u inostranstvu.
Kovačević je ukazala na to da poreski obveznici moraju da izračunaju svoju poresku osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenog dohotka i ličnih odbitaka, jer svaki poreski obveznik ima pravo na lični odbitak u iznosu od 40 odsto od prosečne godišnje zarade.
Prema njenim rečima, odbitak postoji i za svako izdržavano lice, pa zakon i tu propisuje odbitke u iznosu od 15 odsto prosečne zarade.
Ona je navela podatak da je u Srbiji prošle godine bilo nešto više od 12.000 milionera, odnosno građana koji su državi platili porez na svoje ekstra prihode u 2006. godini, a najviše njih je imalo prebivalište u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.
Izvor: Vlada Republike Srbije