Komentara (1)
Pregleda (128)
Uskoro će privredi, kroz povoljne kredite, biti dostupno oko 1,3 milijarde evra zahvaljujući novim merama koje su zajednički pripremile Vlada Srbije i Narodna banka - kaže za „Novosti“ predsednik Vlade Mirko Cvetković.
* Da li je to vezano za postojeći program subvencionisanog kreditiranja privrede?
- Ovo je potpuno novi set ekonomskih, ovoga puta monetarnih mera, koje u ovoj godini mogu da pomognu privredi da lakše funkcioniše. Pokazalo se, naime, da je tražnja robe i usluga definitivno pala. Potrebna su zato dodatna sredstva koja će biti na raspolaganju privredi. Zato smo u prethodnih mesec dana intenzivno sarađivali sa Narodnom bankom Srbije na projektu koji podrazumeva smanjenje obaveznih rezervi za poslovne banke koje su spremne da obezbede veće plasmane privredi. S druge strane, Vlada je i ove godine donela program subvencionisanog kreditiranja građana i privrede.
* Ta sredstva će biti dostupna poslovnim bankama ili privredi?
- Novac će biti dostupan poslovnim bankama za programe namenjene privredi. Reč je o paketu koji bi trebalo da obeshrabri banke da ta sredstva upotrebljavaju za druge namene. Sa ovom merom se, inače, tokom nedavne posete u potpunosti saglasila i misija MMF.
* Da li je i ova mera usmerena na potrebu promene modela privrede, odnosno veće proizvodnje za izvoz, na šta nas je ovih dana upozorio i MMF?
- Svesni smo da imamo problema sa strukturom privrede i da ona mora da bude izmenjena. Ne postoji nijedna zemlja u svetu sa malim tržištem kao naša, koja je istovremeno razvijena, a nema izvoza. Već duže vremena postoje državni podsticaji za izvoz, koji daju rezultate. Nažalost, ni dvocifreni rast izvoza kao ekonomija nismo posebno osetili, jer je deficit u razmeni ostajao visok zbog izrazito velikog uvoza.
* I, možemo li da se brzo okrenemo većoj proizvodnji za izvoz?
- Mislim da značajno ne možemo podići nivo izvoza u kratkom roku i na tome ćemo da radimo planski i dugotrajno. Kao država nemamo neke prirodne komparativne prednosti, nismo u prilici da pokrenemo neke sofisticirane proizvodnje, već se moramo okrenuti onome što se zove „surova proizvodnja“. Ali, model koji je napravljen sa „Fijatom“ i autokomponentašima može biti dobar primer. Takođe, Srbija ima prostora da značajnije izvozi i poljoprivredne proizvode.
* Gde će ta proizvodnja biti koncentrisana ako je u Srbiji infrastruktura takva da iz mnogih opština odlaze svi koji su radno sposobni - samo u Beogradu ili Novom Sadu?
- Na stvaranju infrastrukture i privrednog ambijenta koji će biti privlačan za investitore ova vlada intenzivno radi od prvog dana svog mandata. Trudimo se da povežemo Srbiju sa ključnom infrastrukturom, jer je to sigurno i za investitore vrlo važno. Sada se pokazuje da su najveća ulaganja koncentrisana na potezima u okolini velikih gradova. Tamo je investitorima za poslovanje jeftinije nego, recimo, u Beogradu, a, opet, blizu su velikog centra. Kada bi se ulagačima otvorile i neke druge mogućnosti, a gde im je proizvodnja još jeftinija, oni bi to svakako prihvatili. Mi radimo na tome da se infrastruktura unapredi u svim delovima Srbije.
* Posetu MMF obeležila je i priča o „evroizaciji“ u Srbiji i o njenim opasnostima. Kako sada, odjednom, preokrenuti svest svih da se okrenu poslovanju u dinarima, posebno kada domaća valuta slabi?
- Slabljenje kursa dinara su najviše osetili građani koji su se zaduživali u evrima, a plate su im u dinarima i u tom smislu im pada kupovna moć. Kod onih koji nemaju to zaduženje, kupovna moć ne zavisi od kursa već od kretanja cena.
Stvoren je loš odnos prema dinaru, koji datira od pre dvadesetak godina. Mislim da je potrebno vremena da se taj odnos promeni, ali je jasno da država treba i mora da podrži svoju nacionalnu valutu.
* Zašto onda država subvencioniše kredite koji su u evrima?
- Sigurno je da tu odluku treba preispitati i okrenuti se paketima poslovnih banaka koji su namenjeni kreditiranju u dinarima.
Autor: Gordana Bulatović
Kompletan intervju možete pročitati na portalu večernjih NOVOSTI