Internet je, prema podacima GfK, krajem ove godine koristilo više od 1,32 miliona građana Hrvatske. Od toga njih sedam odsto ili preko 90000 redovno kupuje preko mreže.
Izraženo novčano, onlajn maloprodaja ove godine dostigla je vrednost od 95 miliona dolara. Dakako, reč je o poprilično mizernim brojkama u odnosu na one zapadne: npr. tokom božića skoro svaki drugi Amerikanac (126 miliona) kupuje poklone klikom miša, a njihova ukupna potrošnja premašila je prošlu sezonu 39 milijardi dolara. Ipak, internet trgovina jedna je od najbrže rastućih privrednih grana i u Hrvatskoj.
Prema procenama agencije IDC Adriatics, ukupna e-trgovina u Hrvatskoj u 2007. dostigla je vrednost od 750 miliona dolara, što je 28,2 odsto više nego u 2006. godini. Od toga 655 miliona dolara otpada na veleprodaju
(146 miliona dolara više nego godinu pre), a ostatak prometa su napravili građani.
Rast od 28 odsto u 2007. najmanji je dosad jer je pređašnjih godina onlajn trgovina u Hrvatskoj znala rasti i po više od 100 odsto, ali razlog je pre svega mala vrednost prometa u samim počecima e-trgovanja.
Trenutno postoji oko 250-300 web trgovina, no to je vrlo mala brojka u poređenju s brojkama preko bare, gde više od polovine američkih firmi nudi svoje proizvode i usluge putem interneta.
Najuspešnije hrvatske onlajn trgovine su one koje se bave prodajom računara i opreme, trgovine bele tehnike i potrošačke elektronike, te trgovine kataloškom prodajom i knjižare.
Sledećih godina e-trgovina u Hrvatskoj, procenjuju iz IDC Adriaticsa, imaće stabilan rast od 20 odsto godišnje. Uz takav rast 2010. hrvatska e-trgovina probiće iznos od milijardu dolara i iznosiće otprilike 1,2 milijarde dolara.
Globalno, onlajn trgovina napravila je ogroman korak od 1996. kad je američki Amazon krenuo s prodajom knjiga, do danas kad 18 odsto svetske trgovine robama otpada na e-trgovinu a njena je vrednost ove godine dostigla rekordnu vrednost od 12,8 biliona dolara. Vodeća e-trgovačka zemlja je SAD i njeni brandovi, Amazon i e-Bay, dok najbrži rast beleži Kina (preko 100 miliona korisnika interneta) gde glavnu reč vode Alibaba i njena sestrinska aukcijska firma Taobao.
Teuta Franjković
Izvor: SEEbiz