Inflacija je u julu ove godine u Hrvatskoj dostigla 8,4 odsto, što je do sada najviša godišnja stopa, saopštio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Po podacima Zavoda, inflacija je u aprilu bila 5,7 odsto na
godišnjoj osnovi, u maju 6,4 odsto, a u junu 7,6 procenata.
Najveći uticaj na rast potrošačkih cena imale su cene stanovanja, vode, energije, gasa i drugih goriva, ali i cene saobraćaja, rekreacije, kulture i ugostiteljskih usluga.
U odnosu na jun, cene stanovanja, vode, energije, gasa i drugih goriva porasle su za 4,1 odsto, a rast cene električne energije statistički je bio 16,1 odsto. Ugostiteljske usluge bile su u julu skuplje u odnosu na jun za 2,7 odsto, cena rekreacije i kulture veća je za 1,6 odsto, a saobraćaj skuplji jedan odsto.
S druge strane, cene obuće i odeće su, zbog sezonskih sniženja, bile niže za 7,4 odsto u odnosu na jun. Voće je pojeftinilo za 10,2 odsto, a povrće za 6,7 odsto, što je rezultiralo nižim cenama hrane za 0,8 odsto.
Ipak, u odnosu na 2007, cene hrane su porasle za velikih 14,7 odsto, što je vrlo uticajan procent, zbog toga što hrana ima najveće učešće od 30 odsto u potrošačkoj korpi porodice.
U prehrani, najviše su poskupele masti i ulja (33,2 odsto), voće (21,6 odsto), hleb i žitarice (19,8 odsto) i mleko, sir i jaja (17,3 odsto).
Na godišnjem nivou, cene saobraćaja bile su veće u julu za 10,7 odsto dok su cene stanovanja, vode, energije, gasa i drugih goriva porasle za 22,5 odsto. U odnosu na 2007, za sedam odsto porasle su cene ugostiteljskih usluga, dok je pokućstvo i oprema za kuću poskupela za 5,8 odsto, zdravstvo za 5,6 odsto, alkoholna pića i duvan 4,2 odsto, a obrazovanje za dva odsto.
Jedino u čemu je zabeležen pad cena bile su komunikacije, koje su u odnosu na 2007. jeftinije za 1,4 procenta. Utešne su i najave da ujesen hleb i mleko neće da pojeftine, ali ni da poskupe, pa te dva važne grupe artikala ne bi trebale da utiču na inflaciju.
Izvor: Tanjug