Hrvatska je vrlo blizu tačke u kojoj će sav prirast bruto domaćeg proizvoda morati da daje za servisiranje inostranog duga.
Hrvatska zaduženost u inostranstvu već je veća od 87 odsto BDP-a, a u prošloj godini je u odnosu na 2006. spoljni dug povećan 12,5 odsto. "U 2007. Hrvatska je za servisiranje inostranog duga za otplatu glavnice potrošila 6,2 milijarde evra, a za otplatu još milijardu. Ako bi se kretanje duga nastavilo tim tempom, dodatno bi učinilo Hrvatsku ekstremno ranjivom", izjavio je direktor Direkcije za istraživanje u Hrvatskoj narodnoj banci Gordi Sušić.
Analitičari navode da će, prema proračunu Hrvatske narodne banke, između 2008. i 2010. Hrvatska doći u tačku u kojoj će sav prirast bruto domaćeg proizvoda davati za servisiranje inostranog duga, koji je već
dostigao 35 milijardi evra. Hrvatska je, kaže komentator lista Business.hr Ratko Bošković, postala zavisna od inostranog zaduživanja i "pod hitno joj treba lečenje". "Kada gledate krivulju rasta BDP-a i krivulju rasta duga, prilično je očigledno da taj rast zavisi od inostranog zaduživanja", kaže Bošković. "Mi smo prešli prag posle kog se pale crvena svetla i alarmi. To se dešava iznad 80 odsto BDP-a. Verujem da će nastati problemi u refinansiranju. Došli smo do tačke kada inostrani poverenici neće više tako lako odobravati Hrvatskoj kredite, jer će reći da treba pomalo da počnemo i da vraćamo", naveo je on.
Ekonomski analitičar Žarko Primorac kaže kako je stanje ozbiljno, ali da Hrvatska "još nije u takvom jarku da se ne bi mogla izvući". "Stanje je ozbiljno utoliko što dug raste, utoliko što se veliki deo prirasta društvenog proizvoda preliva u inostranstvo u obliku plaćanja kamata, što svako zaduživanje ima granice", kaže on.
Izvor: Tanjug