Hrvatski tekstilci ljubomorni na katalog iz Srbije

Tekstilci smatraju da bi HGK morao da inicira publikaciju poput "Tekstilne industrije Srbije". Sve tekstilne firme su članice HGK.

Tekstilna industrija Srbije 2007. (firme, proizvodi, usluge) naziv je publikacije zbog koje su ovih dana mnogi hrvatski tekstilci osetili žaoku, toliko jaku da su komunicirali ne skrivajući ljubomoru. Naime, za održavanja sajamske izložbe "Dani mode i ljepote", što se odvijala ovoga vikenda na Zagrebačkom velesajmu, imali su priliku da sdobiju pomenutu publikaciju, budući da je među izlagačima bilo i "tekstilnih" gostiju iz susedne države.

Šta to imaju srbijnaski tekstilci zbog čega su hrvatskim "izrasle zazubice"? Reč je o svojevrsnoj tekstilnoj enciklopediji ili osobnoj ličnoj karti na čijim je stranicama moguće pronaći hiljadu i jedan podatak o aktualnom stanju i potencijalima s kojima se poslovnim partnerima predstavlja tekstilno-odevno-kožarska proizvodnja na srpskom tržištu. Abecednom inventurom složen je popis na kojem je 288 kompanija. Iza imena svake pojedine firme stoji ne samo adresa s kontakt podacima odgovornog osoblja (telefoni, e-mail, popis jezika na kojima je moguće komunicirati) nego i celovita slika: od godine osnivanja do detaljno obrazloženog popisa šta sve svako od njih može proizvoditi i u kojim količinama na mesečnom nivou te od kojih materijala. Za svaku tvrtku spominju se i izvozne reference te ostvareni obim, navodi se i broj te struktura zaposlenih.

Između ostalog, u katalogu srbijanskih tekstilaca navode se i zakonski okviri te pogodnosti kojima tamošnja vlada pokušava privući strance ne bi li investirali na srpskom tržištu. Publikacija je štampana i na engleskom i ruskom jeziku. Idejni autor publikacije je Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), dok su finansijeri bile inostrane nevladine institucije USAID i GTZ.

Tekstilci misle da je u našim okvirima sličan projekt svakako morala ida inicira Hrvatska privredna komora, čije su članice (s nemalom članarinom) sve firme iz te grupacije. Komora na rasplaganju ima sve njihove generalije i uz to je, s obzirom na angažman strukovnih udruženja unutar HGK, najbolje upoznata sa složenom situacijom u kojoj posluje tekstilno-odevna industrija, koja je do 1999. imala dvostruko jači izvozni financijski učinak od uvoza, još godinu posle ostvarivala je suficit, a od tada vodi grčevitu bitku za opstanak.

Iako tekstilci ocenjuju da kopiranje tuđe ideje nije delo koje treba poticati uvereni su, Komora se definitivno mora aktivnije prihvatiti i potpore i promocije tekstilno-odevne branše. U protivnom, uskoro bi mogla ostati bez znatnijeg diela članstva, ne zbog uvređenosti nego zbog propasti te nekada vrlo snažne delatnosti, opominju tekstilci.

Izvor: Poslovni