Sirova nafta je juče na svetskim berzama poskupela nakon što je američka vlada obezbedila ugroženoj, do sada vodećoj svetskoj osiguravajućoj kompaniji “Ameriken internešenel grup” (AIG), kredit od 85 milijardi dolara i tako je spasila bankrota, što je umirilo svetska finansijska tržišta.
Cena američke “lake” nafte za terminsku isporuku u oktobru, juče je na Njujorškoj robnoj berzi porasla za 2,70 dolara na 93,85 dolara za barel, nakon što je juče dotakla sedmo mjesečni minimum od 91,54 dolara za barel, dok
je evropska “brent” nafta istovremeno na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu poskupela za 2,48 dolara na 91,70 dolara za barel, prenosi Rojters.
”Tečno zlato” je u protekla dva dana pojeftinilo više od deset dolara za barel istovremeno sa naglim padom na finansijskim tržištima u svetu, izazvanom bankrotom američke investicione banke “Liman braders” i strahovanjem za sudbinu osiguravajućeg giganta AIG.
”Mislim da je došlo do odlaska kapitala sa tržišta naftnih fjučersa (terminskih ugovora), ali se sada polako vraćamo na osnovne činioce na tržištu tog energenta, kao što su ponuda i tražnja”, izjavio je analitičar londonske firme “Global insajt”, Sajmon Vordel.
Cena nafte je do danas pala za više od jedne trećine u odnosu na rekord od 147,27 dolara za barel od 11. jula, delimično i zbog smanjenja tražnje energenata u najvećem svetskom potrošaču, SAD, koji beleži usporavanje privrednog rasta.
Investitori očekuju da će nedeljni izveštaj statističke službe američkog Ministarstva energetike, koji treba da bude objavljen, pokazati pad zaliha nafte u SAD u sedmici do 12. septembra od 3,8 miliona barela, identičan pad zaliha benzina, kao i pad zaliha lož-ulja i dizela od 1,9 miliona barela, što je sve posledica obustavljanja proizvodnje uoči uragana Gustav i Ajk.
Izvor: Capital.ba