Danilo Golubović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede pozvao je stručne službe u opštinama da procene i evidentiraju štetu od suše i upute odštetne zahteve vladinoj Komisiji za elementarne nepogode. Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno i nema budžet namenjen saniranju štete, već bi to trebalo da se nadoknadi iz republičke budžetske rezerve.
Stojan Arizanović, pomoćnik ministra za poljoprivredu, tvrdi međutim da je još rano za procenu štete, a da će visina nadoknada zavisiti od količine para u budžetu Republike Srbije. Arizanović ističe da deo štete može nadoknaditi i lokalna samouprava, a da bi poljoprivrednicima sada bilo lakše da su osigurali useve. Na pitanje da li je tačno da se priznaje samo šteta iznad deset odsto Arizanović kaže da sve zavisi koliko ima para u budžetu.
Golubović je ponovio da Ministarstvo poljoprivrednicima iz budžeta nudi do 30 odsto cene osiguranja useva kao bespovratna sredstava, a u okviru kreditnih i investicionih programa daje sredstva za kupovinu opreme za navodnjavanje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Miroslav Malešević tvrdi da je suša najviše pogodila pšenicu i ječam i da se, prema nekim prognozama, može očekivati umanjenje prinosa tih žitarica između 10 i 30 procenata u odnosu na prošlu godinu, što zavisi od toga da li će biti padavina u narednom periodu. Ovako umanjen prinos na rodu pšenice smanjiće prihode za oko 40 miliona evra, kaže Malešević.
On je objasnio da je veliki problem u tome što tokom jeseni i zime nije bilo padavina, pa nisu stvorene zimske rezerve vlage u zemlji koje bi omogućile da se biljke prehrane i u sušnom periodu. "Suša je umanjila i efekte đubrenja i prihranjivanja pšenice, koja je u fazi klasanja.
Za mesec i po je žetva, a biljke su žedne i gladne", upozorio je Malešević i dodao da je u aprilu trebalo da padne između 40 i 50 litara kiše po kvadratnom metru. "Ukoliko kiša ne padne za pet- šest dana pšenica će početi da se suši", kazao je Malešević i dodao da je ječam u Srbiji "prošao" lošije nego pšenica jer su ga jesenas napale lisne vaši, što će dodatno umanjiti prinos.
Sekretar Odbora za agrar u Privrednoj komori Srbije Milan Prostran ocenio je da će suša najviše pogoditi prolećne poljoprivredne kulture, kao što su šećerna repa, suncokret, soja, kukuruz, jara pšenica i ječam. "Manje padavine bi spasle pšenicu i ječam, a prolećnim usevima bi trebalo oko 200 litara po kvadratnom metru. Mislim da voće još nije ugroženo", kazao je on.
Izvor: Glas javnosti