Do 2004. godine u Hrvatskoj je na telekomunikacionom tržištu postojao monopol u fiksnoj telefoniji, kao i u pokretnoj.
U martu 2004. godine Vlada Hrvatske je donela odluku o liberalizaciji telekomunikacionog tržišta, koja nije dočekana s oduševljenjem javnosti. Nije bilo jednostavno, kažu mnogi koji su učestvovali u tom projektu, ali rezultati su vidljivi.
Pad cena telefoniranja
Prema podacima Hrvatske agencije za telekomunikacije, u protekle tri godine je cena korišćenja usluga u nepokretnoj mreži za male korisnike pala za 13 odsto, a za velike korisnike 26 odsto.
- Prihodi telekomunikacionog biznisa su 9 milijardi kuna, stoga ako prebrojimo sniženja cena koja su nastupila, građani godišnje uštede više od 2 milijarde kuna - rekao je Dražen Breglec, državni sekretar Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na konferenciji o elektronskim komunikacijama te nadodaje kako je efekt krajnjeg korisnika najveći uspeh liberalizacije.
Jedini u ovom delu Europe
Prema izveštaju Evropske komisije, Hrvatska je jedina država jugoistočne Europe koja je u potpunosti uspostavila uslugu prenosivosti broja u nepokretnoj i u pokretnoj mreži. Dok cene roba i usluga uopšteno rastu, u Hrvatskoj su cene telekomunikacionih usluga u padu ili stagniraju, podaci su iz HAT-a.
U poslednje tri godine mali korisnici mobilnih telefona plaćaju 23 odsto manje cene, a veliki 40 odsto manje, dok su samo u 2007. godini cene snižene čak 18 odsto. Naime, dolaskom trećeg mobilnog operatera, koji danas uzima nešto manje od 10 odsto tržišnog kolača, prestao je postojati duopol HT-a i Vip-a.
Dolaskom nekoliko operatera fiksne telefonije znatno su snižene cene telefoniranja. Naime, za male korisnike cene su pale 13 odsto, a za velike 26 odsto, dok novi operateri drže više od 16 odsto tržišta.
Širokopojasni internet - generator ekonomskog rasta
U svim zemljama u kojima je uveden širokopojasni internet jasno su vidljive direktne koristi za ekonomiju jer omogućava firmama stvaranje novih usluga svojim korisnicima.
Prema podacima HAT-a, u Hrvatskoj oko 8.5 odsto stanovništva ima širokopojasni internet, što je više od 25 odsto u odnosu na broj domaćinstava. Cilj je do kraja ove godine omogućiti da 12 odsto građana ima pristup širokopojasnom internetu, što je u skladu s Akcijskim planom sprovođenja strategije za ovu godinu.
Izvor: Javno